Hrvatska je u drugom kvartalu 2024. zabilježila rast bruto domaćeg proizvoda od 3,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što je značajno iznad prosjeka eurozone koji se procjenjuje na 0,8 posto. Ovaj podatak potvrđuje pozicioniranje Hrvatske kao jedne od dinamičnijih ekonomija u Europskoj uniji, no analiza strukture rasta otkriva kompleksniju sliku od optimističnog naslova.

Sektori koji su pokretali rast

Tri sektora odgovaraju za više od dvije trećine izmjerenog rasta:

  • Turizam i ugostiteljstvo — snažna ljetna sezona donijela je prinos od 1,1 postotnog boda ukupnom rastu. Broj noćenja stranih turista porastao je za 4,1% uz prosječnu dnevnu potrošnju od 96 eura po turistu.
  • Građevinarstvo i nekretnine — kapitalnih investicija bilo je za 12,3% više nego u drugom kvartalu 2023., dijelom zbog EU fondova namijenjenih infrastrukturnim projektima.
  • IT sektor i digitalne usluge — prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, prihodi IT sektora porasli su za 18,7% u prvom polugodištu, a sada čine 5,2 posto BDP-a.

Zabrinjavajući signali

Unatoč povoljnoj ukupnoj slici, određeni indikatori zahtijevaju pozornost. Industrijska proizvodnja — koja je dugoročno pouzdan prediktor ekonomske snage — pala je za 0,3 posto, treću godinu zaredom bilježeći stagnativan do negativan trend. Izvoz roba bez turizma pratio je europski trend usporavanja, s posebno izraženim padom narudžbi iz Njemačke i Austrije.

"Rast BDP-a zasnovan pretežno na turizmu i građevinarstvu je strukturno nestabilan. Dugoročna konkurentnost zahtijeva razvoj industrije visoke dodane vrijednosti i izvozno orijentiranih usluga." — Petra Kovačević, ekonomska analitičarka Veridia portala

Plaće i kupovna moć

Realne plaće porasle su za 4,1 posto u godišnjem prosjeku za prvih šest mjeseci, nadmašivši inflaciju koja je u srpnju pala na 2,8 posto. To je prvi realni rast kupovne moći od 2021. Međutim, rast plaća neravnomjerno je raspoređen: javni sektor zabilježio je rast od 8,5 posto (uz planiranu javnu sektorsku intervenciju), dok privatni sektor bilježi prosječno 3,6 posto.

Perspektive za drugi dio 2024.

Konsenzus prognoza domaćih ekonomista predviđa nastavak rasta u rasponu od 2,7 do 3,4 posto za cijelu 2024. Ključni rizici uključuju mogućnost globalnog ekonomskog usporavanja, rast cijena energenata i potencijalnu eskalaciju geopolitičkih tenzija koje bi mogle oslabiti europsku potražnju za hrvatskim izvozom.

Vlada je ambiciozni plan rasta od 3,1% ugradila u projekcije proračuna za 2025. godinu — što oporba ocjenjuje kao optimistično, a nezavisni ekonomisti dijele to mišljenje s ogradom da su varijable previše nestabilne za precizno planiranje.