Energetska sigurnost postala je jedan od ključnih geopolitičkih i ekonomskih prioriteta Europe od 2022. godine. Hrvatska je, zahvaljujući proaktivnoj politici diversifikacije opskrbe i ulaganjima u obnovljive izvore, uspjela pozicionirati se kao regionalni energetski čvor — ali put do istinske energetske neovisnosti daleko je od dovršenog.

LNG terminal: Strateška prekretnica

Plovni LNG terminal LNG Croatia na otoku Krku, koji je stupio u puni pogon početkom 2021. godine, kapaciteta je 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje — što teorijski može zadovoljiti gotovo cjelokupnu hrvatsku potrošnju plina. U prvom polugodištu 2024. terminal je primio 18 LNG tankera iz Sjedinjenih Američkih Država, Katara i Norveške, čime je Hrvatska u potpunosti prekinula energetsku ovisnost o ruskom plinu.

Pored domaće potrošnje, terminal se sve češće koristi za tranzitnu opskrbu susjednih zemalja — Mađarske, Austrije i Slovačke — što ga svrstava u strateški važnu infrastrukturu na razini cijele srednje Europe.

Obnovljivi izvori: Napredak ubrzava

Kapaciteti obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj rastu brže nego ikad. Prema podacima HEP-a i HROTE-a:

  • Vjetroelektrane: ukupno 1.134 MW instaliranog kapaciteta (+18% YoY)
  • Fotonaponske elektrane: 672 MW (+41% YoY) — rekordna godišnja instalacija
  • Male hidroelektrane: 156 MW (stabilno)
  • Bioplinska postrojenja: 68 MW

Vlada je u lipnju objavila Nacionalni energetski i klimatski plan s ciljem da do 2030. obnovljivi izvori čine 46,3 posto ukupne potrošnje energije — što bi Hrvatsku svrstalo iznad prosjeka EU cilja od 42,5 posto.

"Hrvatska ima izvanredan potencijal — sunčanost Jadrana, vjetrovite uzvisine Dalmatinskog zaleđa i razvijenu mrežu rijeka. Pitanje nije potencijal, već brzina regulatornih procesa i dostupnost mreže." — dr. sc. Tomislav Cvitaš, Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb

Regulatorni i mrežni izazovi

Unatoč ubrzanom rastu kapaciteta, investitori se suočavaju s regulatornim preprekama koje usporavaju razvoj projekata. Prosječno trajanje ishođenja dozvola za vjetroelektrane iznosi 4,2 godine — znatno dulje od europskog prosjeka od 2,7 godina. HOPS (operator prijenosnog sustava) upozorio je na ograničene kapacitete mreže za priključenje novih obnovljivih izvora, posebice u Dalmaciji i Lici.

Cijene energije za kućanstva

Prosječna cijena električne energije za kućanstva u srpnju 2024. iznosi 0,142 €/kWh, što je ispod prosjeka EU (0,165 €/kWh). Vlada subvencionira tarifu za najranjivije kategorije potrošača — procjenjuje se da je ta mjera u prvom polugodištu koštala državni proračun oko 220 milijuna eura.

Nuklearna energija: Otvara se rasprava

Hrvatska ima suvlasništki udio od 50 posto u nuklearnoj elektrani Krško u Sloveniji. Elektrana zadovoljava oko 12 posto ukupnih potreba Hrvatske za strujom. Produžetak radnog vijeka Krška do 2043. predmet je rasprave koja se sve više politizira — s jedne strane zagovornici energetske sigurnosti, s druge ekološki aktivisti i protivnici nuklearne energije.